Oskar Herman

Oskar Herman (1886.-1974.), hrvatski slikar. Učio slikarstvo u Münchenu, najprije kod A. Ažbèa, a 1904–10. na Akademiji (J. Herterich, H. Habermann). Uz J. Račića, M. Kraljevića i V. Becića predstavnik tzv. münchenskoga kruga, koji označuje početak modernoga hrvatskoga slikarstva.  Uz J. Račića, M. Kraljevića i V. Becića predstavnik tzv. münchenskoga kruga, koji označuje početak modernoga hrvatskoga slikarstva. Oko 1920. javljaju se na njegovim slikama ekspresionističke težnje; u toj fazi kompoziciju rješava ponajprije kolorističkom primjenom ljestvice boja (Žena u naslonjaču, 1919; Nagovaranje, 1921). Za II. svjetskoga rata bio 1942–43. interniran u koncentracijskom logoru Ferramonti u Italiji. Po oslobođenju iz logora, u koloniji umjetnika partizana u Cozzanu, gdje je radio crteže i akvarele (Dvorište u logoru, 1943; Žena pod balkonom, 1944). Nakon povratka u Zagreb razvio se do pune zrelosti, sintetizirao je oblike i intenzivirao kolorit, poglavito u kasnijim djelima u kojima je sliku pretvorio u slobodni plastički izraz snažna unutarnjeg doživljaja. Na osobit je način u svoj opus sažeo fovističko bogatstvo boja, ekpresionistički nemiran potez kista i suvremena likovna iskustva. Radio je crteže, bakropise i sitnu plastiku, a 1960. objavio je mapu serigrafija. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1965).